Jedan od važnih elemenata tokom posjete jednoj destinaciji, jeste gastronomija. Tokom svog boravka u Crnoj Gori imaćete priliku da probate brojne specijalitete koji su tipični za određeni region. Ukoliko boravite u sjevernom I južnom regionu, zaista imaćete osjećaj da boravite u različitim zemljama.

Ono sto karakterise južni region jeste mediteranska kuhinja, zasnovana na ribljim specijalitetima, dosta povrća, naravno sve to zaliveno dobrim vinom i obogaćeno domaćim maslinovim uljem. Naravno u ruralnom dijelu južnog regiona, takodje dosta se koriste mlečni proizvodi, prije svega sir (kravlji, kozji ili ovčji), pripremljen  na poseban način. Uglavnom je obogaćen aromatičnim biljem (ruzmarin, origano) ili je ,,sazreo’’ u malsinovom ulju.

Na sjeveru je totalno drugačija situacija, ljudi se u ovom regionu hrane  uglavnom sa namirnicama koje sami proizvedu ili eventualno pronađu u prirodi. Zato preovladavaju meso, testenine, mlečni proizvodi I povrće.

Od mesa najviše se koristi jagnjetina i teletina,  a u zimskom periodu sušeno meso (goveđe ili ovčje). Svakako način pripreme mesa daje mu poseban značaj, tako da ćete u planinskom regionu najčešće jesti kuvanu jagnjetinu ili teletinu (poznatu kao lešo meso), zatim teletinu ili jagnjetinu pripremljenu ispod sača ( zašta je potrebno više vremena, ali ukus je neponovljiv). Kao posebna ponuda za brzu hranu, vrlo često imaćete priliku da pojedete vrhunske ćevape, pljeskavice ili kobasicu. Naravno, brojna su kuvana jela sa mesom u kombinaciji za povrćem (krompir, pasulj, kupus, boranija) I rižom. Uglavnom, mnogi kažu da je na sjeveru Crne Gore, meso najčešća salata tokom obroka.

U trpezi sjevernog regiona mnogo su prisutne testenine, prije svega razne pite, koje mogu biti I slane I slatke, a vrlo često u porodici se koriste kao glavno jelo. Slane pite se uglavnom prave od zelja (livadsko, spanać, blitva, kopriva), krompira, tikve, praziluka, sira ili pečurki, a slatke od jabuka i višanja. Takodje, potoji više načina pripreme pita, tako da se najčešće prirpemaju lisnate pite (slagane I koturače), a u manjoj mjeri brze pite, koje mogu biti od kukuruznog ili pšeničnog brašna. Kako posebna pita koja je poznata u sjevernom regionu, pripremljena na drugačiji način jeste heljdopita ili heljdija kako je poznata u narodu. Najviše je zsatupljena u Bijelom Polju i Pljevljima.

Kad su tjestenine u pitanju, ne možemo da da ne pomenemo mantije (ribice kako se nazivaju u Bijelom Polju) i potopliku.

Jedno od vrlo poznatih jela koje se uglavnom koristi kao predjelo za goste, ali vrlo često za doručak, jesu priganice. Uz priganice se najčešće jede sir, džem, med I naravno suvo meso, odnosno pršuta.

A kad imate ovakav pogled, ugođaj je potpun! 

Priprema domaćeg hljeba je svakodnevni ritual za sve domaćice u ruralnom području. Hljeb je sastavno dio svakog obroka, I prosto dimaćice moraju imati dovoljne količine za dnevne potrebe, jer vrlo često su udaljeni od centara gdje mogu kupiti gotovi hljeb. Ipak, ukoliko nestale zalihe ili iznenada dođu gosti, vješte domaćice će vrlo brzo napraviti prijesnu pogaču (brzi hljeb), koji je idealan uz mladi sir, kajmak ili šta se sve našlo u kući.

Postoje jela za koja je potrebno malo više vremena, koja zahtjijevaju posebne vještine. Jedno od tih jela je svakako kačamak. Zavisno od regiona, kačamak se priprema od kukuruznog brašna ili kombinacije krompira, pšeničnog I heljdovnog brašna (smočani kačamak).

Što se tiče deserta, u sjevernom regionu, možemo slobodno reći da postoji raznolika ponuda, zavisno od sezone. Treba naglasiti tradicionalne kolače koji se mogu pripremati tokom cijele godine: gurabije, hurmašice, unutma, halva, tulumba… Ipak u ljetnjem periodu više se spremaju kolači sa sezonskim voćem (malina, borovnica), a u zimskom periodu uglavnom kuvana tikva, iksijaš (kuvano voće).

Ukoliko želite više da saznate o mlečnim proizvoima sjevernog regiona Crne Gore (sir, kajmak, domaće kisjelo mlijeko, jardum, surutka...), odvojite par dana da uživate u istinskom ukusu. Preporuke za lisnati sir, kojeg možete naći u regionu Kolašina, Mojkovca i Bijelog Polja, specifični sirevi od kozjeg, ovčjeg i kravljeg mlijeka, čiji ukus varira u odnosu na starost. 

U Crnoj Gori postoji uduženje Slow food Bjelasica&Komovi I Prokletije koje okuplja male proizvođače koji su zadržali tradicionalnu proizvodnju. Na ovom linku možete pogledati film o Slow food-u u Crnoj Gori a na ovom možete pogletati ko su sve članovi ove zajednice.

Ukoliko želite više saznati o receptima tradicionalnih jela u sjevernom regionu, možete posjetiti link.